Novi europski zakon o slobodi medija je stupio na snagu. Hoće li to napraviti neku razliku?

Europski zakon o slobodi medija ima za cilj zaštititi redakcije od uplitanja vlasti, zaštititi novinare od špijunskog softvera, riješiti problem koncentracije medija i osnažiti online novinske kuće.

"To otvara put sigurnijoj, transparentnijoj i pluralističkijoj medijskoj sceni - onoj u kojoj građani mogu vjerovati da su vijesti koje primaju utemeljene na činjenicama, a ne na poslovnim ili političkim interesima“, rekao je komesar za demokraciju Michael McGrath u izjavi za POLITICO.

No bez stvarne političke volje Europske komisije i nacionalnih vlada, zakon riskira da ostane tek puko obećanje na papiru u vrijeme kada se neovisnost medija u nekim dijelovima Europe urušava.

Pritisak na novinare "povećan" je tokom prošle godine u Mađarskoj, gdje su nacionalni regulator i javni mediji u zemlji još uvijek uveliko pod kontrolom vlade, navodi se u najnovijem izvještaju Europske komisije o vladavini prava.

U Italiji, otkako je krajnje desničarska koalicija Giorgie Meloni preuzela vlast, zemlja je svjedočila onome što nadzorna tijela nazivaju "neviđenim" napadom na slobode medija, obilježenim rastućom političkom kontrolom nad javnom televizijom Rai.

Slovački premijer Robert Fico, koji je novinare nazvao "krvožednim gadovima", također je "namjerno stvarao neprijateljsko okruženje za neovisno novinarstvo", prema Reporterima bez granica (RSF).

Na Malti, RSF optužuje vladu za snažan utjecaj na javne medije i korištenje državnog oglašavanja kako bi vršila pritisak na privatne portale i kanale , dok ubistvo istraživačke novinarke Daphne Caruana Galizie iz 2017. godine i dalje ima veliku važnost .

Više od polovice zemalja EU-a postiglo je lošiji rezultat u 2025. nego u 2024. na Svjetskom indeksu slobode medija RSF-a .

Teško je krenuti

Nova uredba možda će ponuditi put za preokretanje godina rastuće državne kontrole - ali njezina će sudbina ovisiti o spremnosti EU-a da se suprotstavi svojim autoritarnijim, neliberalnijim ili populističkim članicama. Kao i onima koje odugovlače.

"Malo sam nervozna", rekla je za POLITICO uoči predstavljanja svoje knjige u maju Věra Jourová, bivša potpredsjednica Komisije za vrijednosti i transparentnost, koja je prošli mandat progurala sporni zakon.

Rekla je da dobiva mnogo praktičnih pitanja prije roka za prijavu i naglasila da se "može samo nadati" da izvršna vlast EU ima političku volju provesti pravila.

Iako se zakon primjenjuje direktno, glavni gradovi EU-a imali su neke zadaće za pripremu, a neki su odugovlačili. Budimpešta je čak otvoreno prkosila pravilima na sudu.

"Sada počinje pravi posao: osigurati da svaka država članica u potpunosti i vjerno provodi EMFA", upozorila je Sabine Verheyen, potpredsjednica Europskog parlamenta i bivša glavna pregovaračica za zakon.

Generalni direktor RSF-a, Thibaut Bruttin, izrazio je žaljenje što je njegova provedba "uglavnom nepotpuna", što "otkriva nedostatak kritičkog ispitivanja nacionalnih zakonodavnih okvira".

Francuska - koja se snažno zalagala za proširenje izuzeća koje vladama dopušta korištenje špijunskog softvera - suočila se s dugim i teškim putem svoje nove audiovizualne reforme, kojom se prenose dijelovi novih pravila EU. U međuvremenu, Njemačka - čije su se savezne države od početka protivile zakonu EU zbog zadiranja u regionalne sile - sada prolazi kroz dugotrajno i složeno ažuriranje zakonodavstva.

Bruttin je pozvao Komisiju da nastavi vršiti pritisak na nevoljne zemlje i da pokrene postupke zbog kršenja propisa protiv onih "najneposlušnijih".

McGrath je naglasio da je "rok državama članicama dao vrijeme potrebno za donošenje nacionalnog zakonodavstva i osiguranje usklađenosti s tim važnim odredbama. Sada ćemo pratiti one koje još nisu spremne".

Novo bojno polje

Pavol Szalai, voditelj odjela za EU i Balkan u RSF-u, rekao je da se zemlje EU-a ne bore za provedbu novog zakona, dijelom i zato što neki političari vjeruju da im mediji nisu potrebni jer mogu "komunicirati putem društvenih mreža gdje gotovo da nema kontrole protiv laži i propagande".

Dodao je da to, u kombinaciji s krizom javnog povjerenja, znači da političari misle da mogu ostaviti medije "da umru ili im zadati udarac iz milosti bez obzira na građane".

Kako bi se osnažili mediji u digitalnoj sferi, u vrijeme kada se velike tehnološke kompanije okreću od provjeravanja činjenica, pravilnik je uveo novu obvezu za divove društvenih medija poput Facebooka, Instagrama ili X-a da pričekaju 24 sata prije nego što uklone ili ograniče objavu ili račun samoproglašenih medijskih pružatelja usluga koji mogu kršiti njihova vlastita pravila održavanja - dajući im vremena da osporavaju odluke.

No sama Komisija je zaostala, a još uvijek nedostaju ključne smjernice o tome kako bi to vrlo osporavano rješenje trebalo funkcionirati u praksi.

Izvršna vlast EU-a planira objaviti smjernice tek na jesen, rekao je jedan zvaničnik Komisije koji je anoniman kako bi otkrio okvirni vremenski okvir.

McGrath je odbio komentirati taj problem.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad